ŠTO JE JOGA UOPĆE?
Riječ joga dolazi od sanskrtskog korijena glagola ”yuj”, što znači ujedinjenje. Pod unijom smatramo da um, tijelo i duh dolaze u zajednicu. Staro-indijsku izvornu jogu možemo pojednostavniti kao disciplinu ovladavanja sobom. Tražilo se jedinstvo i odgovor u moru prilika i životnih patnji, njegujući ne težnju prema hedonizmom, ni prema asketizmu, već pronalasku ravnoteže,pronalasku oslobođenja – to jest joga. Za moderne generacije ovo može predstavljati nešto paradoksalno, gotovo nemoguće iskustvo. Ideja joge je živjeti u sadašnjosti, van vremena.

IZVORNA JOGA
Joga se davnih dana opisivala kao filozofija. Patanjalijeve Yoga Sutre su temelj ove discipline. Nošene usmenom predajom, zapisane na palminom lišću, te napokon prenesene u knjige modernog društva. Patanjalijeve Sutre su jedne od najbrojnije tumačenih knjiga. Kako se radi o aforizmima pisanim na Sanskrt jeziku, njihovo značenje je dan danas misterij. Sanskrt riječi ostavljaju različita tumačenja, pa se i sam jezik danas proučava diljem Zapada i Istoka. Knjiga je sastavljena od 4 ulomka; Porcija na Kontemplaciju (Samadhi Pada), Porcija na Praksu (Sadhana Pada), Porcija na Dostignuće (Vibhuti Pada), Porcija na Apsolutnost(Kaivalya Pada).

Slika lijevo; 18. stoljeće, Hinduističko sveučilište.

Vjeruje se da je Maharishi Patanjali bio avatar Adija Sheshe – besmrtne kozmičke zmije na kojoj počiva lord Vishnu.

JOGA OSAM UDOVA
Kontrola misli i ne-indeticifikacije, vode ka višem stupnju koncentracije, iz kojeg će se razviti napredne tehnike uma poput kontemplacije i meditacije. Sve tehnike vode jednome – moksha (oslobođenje), a objašnjene su kroz 8 krakova poznatih na sanskrtu kao Ashtanga.

Prvi ud – Yama, govori o etičkim načelima i samokontroli. Yama potiče stvaranje poštovanja i razumijevanja. Uči savladati prepreke života u prizemljenom ambijentu. Yame sadržavaju pet osnovnih načela.
Ahimsa – ne-nasilje prema sebi, drugima i okolini. To uključuje izbjegavanje nasilja mišlju, djelom ili emocijom. Jogi potiče praksu suosjećanja i ne-prosuđivanja kao sredstvo za njegovanje ovog elementa.
Satya– iskrenost u riječima tako i u djelima.
Asteya– ne krađa, uključuje ne posjedovanje tuđe imovine. Isto tako ne krađa tuđeg vremena ili zasluga
Brahmacharya-čednost, odnosno ne podilaženje strastima ili iskušenjima koje plamsaju energiju. Ovo može uključivati celibat ili vjernost jednom partneru.
Aparigraha – ne žudnja, odricanje od nepotrebnih želja/žudnja, kao i materijalna skromnost, posjedovati samo nužno, ne razbacivanje, kroz Aparigrahu se otkriva Sebstvo, oslobađajući se distrakcija i nepotrebnih žudnji

Drugi ud – Niyama preporučuje pet aktivnosti koje jačaju snagu i jasnoću za progresiju na duhovnom putu. Niyame se prakticiraju kao unutarnje promatranje.
Saucha – čistoća, bistrina uma, jogi razumije kako vanjska okolina utječe na održavanje čistoće uma
Santosa – prihvaćanje Sebe i okolnosti onakvim kakve jesu. Jogi odustaje od nedostižnih želja I očekivanja, te tako prestaje biti dio kruga patnje
Tapas – disciplina, želja za napretkom duhovnog puta, tapas nas uči preprekama. Nešto čega nas je strah ili izaziva nelagodu je neophodno proći da bismo napravili korak naprijed
Svadhyaha – potiče sagledavanje nečega od stvarnog Ja. Onaj koji je iznad iluzija stečenih okolinom. Također potiče jogija na proučavanje starih spisa i neprestano učenje.
Ishvara Pranidhana– prihvaćanje da postoji viša sila. Jogi preusmjerava želje ega u predaju svevišnjem. Ovaj ud testira jogijsku poniznost.

Treći ud – ASANA. Definirana kao “stabilno držanje”. Sutre ne određuju posebne položaje, već jednostavno zahtijevaju da se u vježbanju asana uvijek traži položaj koji je ujednačen i udoban te dah neometano struji.

Četvrti ud- PRANAYAMA. Na Sanskritu znači ”kontrola daha”. Vježbama daha se kontrolira i usmjerava prana (životna energija). Kako se disanjem smiruje živčani sustav, tako se um oslobađa i postaje sposoban za daljnje vježbe koncentracije. Pranayama se sastoji od četiri stadija:
Puraka (udisanje)
Abhyantara kumbhaka (retencija nakon udaha)
Rechaka (izdisaj)
Bahya Kumbhaka (retencija nakon izdaha)

Peti ud je PRATYAHARA. Za Patanjalija ovaj ud predstavlja prelaz između vanjskog i unutarnjeg aspekta yoge. Ona predstavlja kontrolu čula ili osjetila (okus, dodir, vid, sluh, njuh). U fazi potpune kontrole svijest pojedinca ne dopušta podražajima prolazak do centra mozga. Da bi pojedinac stekao takvu kontrolu, mora imati kontrolu nad pranom, jer ona pokreće osjetila, što znači da prethodni ud-pranayama je osviješten.

Šesti ud – DHARANA. Znači koncentracija, a može se prevesti kao ”zadržavanje”. Usredotočenje uma na jednu točku, objekt ili ideju. Ako um misli na jedan objekt, a pritom izbjegava druge misli, svijest objekta je još uvijek ometan. Prakticiranje dharane uključuje fiksiranje uma na određeni objekt – bilo vanjski (poput slike, božanstva ili svijeće) ili unutarnji (poput čakre, daha).

Sedmi ud DHYANA. Kada je dharana usavršena, tada nastupa Dhyana, meditacija. Mjesto gdje osoba kontemplira bez prekida na odabrano. U meditativnom stanju čovjek je svjestan postojanja ali nije svjestan da meditira. Smatra se da je meditacija postignuta 12×12 (dharana) što bi bilo 144 sekunde. Zapadnjaci pristupaju meditaciji s namjerom te to otežava postignuće, dok Istočnjaci to čine prirodno i spontano što postignuće čini lakšim. Komentar iz Yoga Sutri: ..neprekinutost mentalnog napora da se asimilira predmet meditacije oslobađa od napora da se asimiliraju drugi predmeti.

Osmi ud SAMADHI – osmi i posljednji korak u meditativnom procesu prije nego što se Jastvo oslobodi od vlastitog neznanja i uđe u krajnje stanje kaivalya – ouolacija, samoća. Stanje svijesti bez čulnih sadržaja i bez intelektualne gradnje, to se naziva buddhi-prosvjetljenje. Jogin je izvan vremena, u vječnoj sadašnjosti, sjedinjen ponovno sa pramaterijom (prakriti).
Suptilnost dostiže svoj najviši domet u nesvodljivom-Yoga Sutras

Prvi trag yoge?

Pashupati pečat otkriven tijekom iskapanja na Mohenjo-daro arheološkom nalazištu u dolini Inda (sadašnji Pakistan) je privukao pažnju kao mogući reprezentativni “jogi” ili “proto-Šiva” lik. Ovaj pečat prikazuje sjedećeg lika okruženog životinjama (Kralj životinja?). Postoje tri lica na ovoj slici. Smatra se prvim znakom nastanka joge jer navodno prikazuje inkarnaciju Shive, a on se povezuje s yogom, datira do 2350 god.p.n.e.
Categories: PRAKSA OSVRTI

0 Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *